"Što smo naučili iz Lige zdravih gradova/županija?"

logo2Na poslovnom sastanku u Varaždinu (u listopadu 2007. godine) Skupština HMZG usvojila je kriterije i hodogram za Ligu zdravih gradova i županija. Da bi se odabrali najbolji gradovi i županije razvijen je instrument kojim se mogu procijeniti njihova postignuća u pet područja djelovanja projekta: a) u razvoju Politike zdravog grada, b) postojanju legitimiteta i infrastrukture za provođenje projekta, c) broju ostvarenih rezultata i proizvoda, d) sposobnosti učenja i usvajanja tehnologije Zdravog grada te e) kooperabilnosti, sposobnosti suradnje s drugima i to za period od proteklih pet godina (2003. - 2008.).

I. Politika Zdravog grada - postojanje političke podrške projektu na razini grada znači poštivanje načela i ciljeva strategije "Zdravlja za sve za 21. stoljeće", kao i ostalih temeljnih dokumenata Mreže; političku podršku razvoju i implementaciji projekta "Zdravi grad" u vlastitoj sredini.
DOKAZUJE SE: kroz sedam stepenica postupcima od formalnog usvajanja Deklaracije o zdravlju i odluke o pokretanju projekta i učlanjivanju u Mrežu do redovitog godišnjeg izvještavanja o stanju zdravlja i provođenju projekta (izvještaj podnosi gradonačelnik Vijeću i široj javnosti).

II. Postojanje legitimiteta i infrastrukture za provođenje projekta znači osiguravanje organizacijskih i financijskih resursa za ostvarivanje politike "Zdravog grada" i javne vidljivosti (transparentnosti) programa.
DOKAZUJE SE: kroz dvanaest stepenica postupcima od imenovanja gradskog koordinatora projekta i koordinacijskog odbora do redovitog godišnjeg izvještavanja o radu javnosti i Suportivnog centra.

III. ostvareni rezultati i produkti/proizvodi - «proizvodi» programa su konkretni dokumenti politike razvoja zdravlja, a rezultati su ishodi njihove implementacije kroz aktivnosti zdravog grada.
DOKAZUJE SE: kroz sedam stepenica postupcima od izrade Gradske slike zdravlja i Plana za zdravlje preko osiguranja kontinuiteta projekta do integriranja projekta u rad gradske samouprave.

IV. sposobnost učenja / usvojena metodologija rada na projektu znači usvajanje «metodologije rada» zdravog grada - od procjene potreba i određivanja prioriteta do implementacije aktivnosti i njihove evaluacije.
DOKAZUJE SE: kroz jedanaest stepenica postupcima od participativne procjene potreba zajednice do edukacije projektnih partnera i ugradnje u projekt mehanizma monitoringa i evaluacije.

V. umrežavanje, kooperativnost - spremnost na suradnju i vještine suradnje s drugim sredinama.
DOKAZUJE SE: kroz devet stepenica postupcima od redovitog uplaćivanja godišnje članarine preko aktivnog sudjelovanja u razmjeni iskustava unutar nacionalne mreže, mentorskog rada s drugima do aktivnog međunarodnog sudjelovanja.

Gledano brojem usvojenih dokumenata o zdravlju reklo bi se da je politička podrška projektu zdravi grad visoka. No čini se da je to više na riječima nego na "podnošenju računa" jer manje od polovice gradonačelnika podnosi Gradskom Vijeću (i javnosti) godišnje izvješće o zdravlju i djelovanju projekta zdravi grad.
Identično je kod postojanja legitimiteta i infrastrukture za provođenje projekta zdravi grad - infrastruktura postoji (s iznimkom imenovanog koordinacijskog odbora kojeg dio projekata nema), ali se rezultati ne predstavljaju javnosti i Mreži (godišnji izvještaj o radu se ne dostavlja HMZG).
Dokumenti politike razvoja zdravlja (Posebno Gradski Plan za zdravlje) postoje u gradovima koji su proveli RAP i ne postoje u gradovima koji ga nisu proveli (Rab, Kutina, Vinkovci, Labin, Opatija).
Još je veća razlika između te dvije skupine gradova u sposobnost učenja i usvajanju metodologije rada na projektu. Gradovi koji nisu proveli RAP uglavnom imaju manju sposobnost korištenja različitih izvora informacija, okupljanja i posebno edukacije ključnih dioničara, razvoja politike i programa koji adresiraju prioritete i razvoja mehanizma monitoringa i evaluacije.
Umrežavanje i kapacitet suradnje s drugima je to niži što je procedura zahtjevnija. Tako svi plaćaju članarinu i sudjeluju u aktivnostima koje organizira Mreža dok je broj gradova koji aktivno sudjeluju u razmjeni iskustava unutar mreže ili koordiniraju rad tematske grupe ili mentorski rade s drugima malen (manji od polovice prijavljenih).

Na temelju vrlo grubog pregleda rezultata Lige nameće se nekoliko pitanja i zaključaka. Prvo je pitanje malog odaziva na sudjelovanje u Ligi! Od 35 gradova članova javilo se svega 13. Što se desilo? Da li ih je obeshrabrio zahtjevni i mukotrpni postupak prikupljanja dokumentacije ili nisu htjeli javno obznaniti svoje rezultate? Kako bilo - Liga je prepoznata i kao dobar instrument za samo evaluaciju - u vremenu. Prvi su puta jasno definirana očekivanja od gradova i način dokazivanja postignutog što svakom članu Mreže može poslužiti da bi ocijenio vlastiti godišnji ili višegodišnji progres. Od gradova koji su se odazvali naučili smo puno. Liga je potvrdila još nekoliko naših pretpostavki i par najdubljih strahova. Vidljiva je razlika između gradova koji su proveli RAP i onih koji to nisu učinili - posebice u sposobnosti strateškog planiranja za zdravlje, učenja i usvajanja metodologije rada na projektu. Nekima nažalost (radi poteškoća u provođenju projekta lokalno u proteklih pet godina) ni RAP nije pomogao (Varaždin, Karlovac). Najčešće prepoznate slabosti naših gradskih projekata su niska razina odgovornosti javnosti (podnošenje izvještaja o radu) za rezultate projekta i niski kapacitet suradnje s drugima (nacionalno i međunarodno).

U Ligi Zdravih gradova provedenoj 1998. godine (sa drugim kriterijima) šampion je bila Rijeka sa dvostruko više bodova od prvog slijedećeg grada. Ove se godine na natječaj javilo 13 gradova. Gradovi šampioni su: Poreč, Rijeka, Split, Metković, Labin, Vinkovci, Dubrovnik i Opatija, a razlike u bodovima među gradovima su minimalne.
Na natječaj za Ligu javilo se 7 županija, a šampioni su: Istarska, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska i Međimurska županija.

Vrlo korisne informacije prikupljene su kroz priložene "dokaze o aktivnosti". Uočena su slijedeća područja ekspertize: