Projekt Svjetske zdravstvene organizacije «Zdravi gradovi»

projektszoWHO Healthy Cities dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojem je cilj postaviti zdravlje na sam vrh dnevnog reda politika u europskim gradovima i promicati sveobuhvatne lokalne strategije za zdravlje i održivi razvoj zajednice zasnovane na principima strategije Zdravlje za sve do 2020. godine (Health 2020.).
U proteklih trideset godina Mreža zdravih gradova europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, okupila je više od stotinjak akreditiranih gradova i tridesetak nacionalnih Mreža zdravih gradova (tj. ukupno više od 1.400 umreženih gradova). 
Projekt Zdravi grad afirmira holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuovisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se bolje zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu. Bitna je postavka ovog projekta spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i drugo. Upravo zbog takvog utjecaja, usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog sektora zdravstva u aktivnosti poboljšanja zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja označava terminom intersektorsko ili međuresorno djelovanje i cilj mu je, u konačnici, poboljšati urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju.

KAKO JE PROJEKT NASTAO I RAZVIJAO SE TIJEKOM TRIDESET GODINA

szo

Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je projekt Zdravi grad 1987. godine s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez političkih barijera.
U tri desetljeća svog djelovanja europski pokret Zdravih gradova prepoznat je kao predvodnik u uvođenju promjena te stvaranju urbanog okruženja koje podržava zdravlje i blagostanje ljudi koji u njemu žive. Europski je projekt, svojim postignućima, nadahnuo i razvoj projekta Zdravi grad u svim ostalim regijama Svjetske zdravstvene organizacije te time inicirao stvaranje globalnog pokreta Zdravih gradova. Slaveći trideset godina djelovanja pogleda usmjerena u budućnost, vidimo da će upravo u vremenu koje dolazi gradovi imati sve značajniju socijalnu, kulturnu i političku ulogu. U kompleksnom svijetu, s višestrukim razinama upravljanja, u kojem brojni sektori rade na ostvarivanju sličnih ciljeva i u kojem se mnogi dionici uključuju u potragu za boljim zdravljem i blagostanjem, upravo su Zdravi gradovi oni koji posjeduju jedinstveno iskustvo kojim mogu predvoditi promjenu. Kroz zdrave gradove globalni se problemi rješavaju - lokalno.
Zdravi grad je definiran procesom, a ne ishodom. Zdravi gradovi su oni koju su predani zdravlju koje su spremni kontinuirano unapređivati. To nisu nužno gradovi koji su postigli određenu razinu zdravlja. Svaki grad može biti zdravi grad neovisno o trenutnom stanju zdravlja svojih stanovnika. Preduvjet je postojanje predanosti ideji zdravlja te jasan proces i struktura kako bi se izazovu boljeg zdravlja lakše odgovorilo. Zdravi grad je onaj koji kontinuirano unapređuje svoje fizikalno i socijalno okruženje te jača resurse zajednice koji omogućavaju međusobnu podršku ljudi kako bi se time doprinijelo maksimalnom razvoju potencijala svakog pojedinog člana zajednice.
Zdravo-gradski pristup
podrazumijeva pozicioniranje zdravlja visoko na ljestvici političkih prioriteta i izgradnju snažnog javnozdravstvenog pokreta na lokalnoj razini. Zdravo-gradski pristup naglašava pravičnost, solidarnost i participativno rukovođenje, međuresornu suradnju i adresiranje društvenih odrednica zdravlja. Uspješna implementacija ovog pristupa zahtjeva inovativan i proaktivan pristup svim aspektima zdravlja i života te umrežavanje gradova u Europi i šire. Ključne riječi koje ovaj pristup opisuju su: eksplicitna politička podrška, vodstvo, institucionalne promjene i intersektorsko partnerstvo. Zdravo-gradski pristup prepoznaje značaj društvenih odrednica zdravlja i zahtjeva djelovanje kroz suradnju organizacija iz javnog, privatnog, volonterskog i društvenog sektora. Ovaj način djelovanja i razmišljanja podrazumijeva uključivanje stanovnika zajednice u procese odlučivanja. Zato je proces (postajanja zdravim gradom) jednako važan kao i njegov ishod.

TRIDESET GODINA MIJENJAMO GRADOVE DA BISMO PROMJENILI SVIJET

Aktivnosti Europske mreže zdravih gradova organizirane su u petogodišnjim ciklusima, nazvanim faze projekta. Svaka od faza imala je drugi set prioriteta. Dosad je dovršeno šest faza provedbe projekta.

U prvoj fazi Europskog projekta Zdravi grad sudjelovalo je 35 gradova, uključujući i grad Zagreb. Težište prve faze (1988. - 1992.) bilo je ojačati sudjelovanje zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere promjeni, dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja. Očekivani proizvod prve faze bio je - izgraditi i staviti u funkciju infrastrukturu za provođenje projekta Zdravi grad. Strateški ciljevi druge faze (1993-1997.) uključivali su ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške (alijanse za zdravlje) i izgradnju strateških veza s drugim sektorima i organizacijama koje utječu na razvoj grada. Očekivani proizvodi druge faze bili su - stvaranje, usvajanje i provođenje ključnih dokumenata Zdravog grada: Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje. Ti dokumenti su poslužili kao temelj za određivanje prioriteta, strateško planiranje i implementaciju projekata promicanja zdravlja. Treća faza projekta (1998. - 2002.) imala je u fokusu društvene odrednice zdravlja. Cilj joj je bio strategiju dokumenata Zdravlje za sve za 21. stoljeće i Lokalni dnevni red za 21. stoljeće prevesti na "jezik" lokalne razine izradom i implementacijom Gradskog plana za održivi razvoj zdravlja. U trećoj fazi Europskog projekta Zdravi grad sudjelovalo je pedesetak gradova, uključujući hrvatske gradove Rijeku i Zagreb. Četvrta faza projekta (2003. - 2008.) okupila je preko 90 europskih projektnih gradova oko četiri centralne teme: zdravo urbano planiranje, zdravo starenje, procjena učinka na zdravlje (HIA) i tjelesna aktivnost. Radi značajnih promjena u okruženju sredinom četvrte faze uvedeno je nekoliko novih podtema - zdravlje migranata, globalno zatopljenje, priprema za krizne situacije (javnozdravstveni incidenti, katastrofe i krizna stanja), kreativni gradovi (kako koristiti kreativnost u promicanju urbane kvalitete života) i socijalni marketing. Četvrta faza Europskog projekta zatvorena je Zagrebačkom konferencijom u listopadu 2008. godine usvajanjem deklaracije koja oblikuje vodeći izazov projekta u petoj fazi : Zdravi grad prije svega treba biti grad za sve svoje stanovnike, inkluzivan, suportivan, socijalno osjetljiv i sposoban odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana. Tri centralne teme pete faze (2009. - 2013.) - razvoj okruženja koje omogućava brigu i podršku, zdravi život te zdravo urbano okruženje i dizajn nadsvođene su društvenim odrednicama zdravlja radi potrebe da se pravičnost ugradi u sve lokalne politike. Podučeni svjetskom gospodarskom krizom, svjesni dometa neoliberalne politike, u današnjem trenutku kada je (po riječima profesora Michaela Marmota u Izvještaju Globalne komisije za nejednakosti) "socijalna pravda postala pitanje života i smrti" svi se sektori društva sve više okreću zdravlju i blagostanju kao svojim temeljnim vrijednostima, a moto projekta Zdravi grad u petoj fazi glasi Zdravlje i pravičnost u svim lokalnim politikama! Konferencijom održanom u Ateni u listopadu 2014. godine zatvorena je peta i otvorena šesta faza (2014. - 2018.) europskog projekta. Tijekom Konferencije otvorena su neka od pitanja na koja projekt, u godinama koje slijede, treba odgovoriti: Koja je moć lokalne akcije? Kako to gradonačelnici mogu učiniti razliku? Kako u doba recesije i rezova očuvati postignutu razinu socijalnih prava najranjivijih skupina i raditi na smanjivanju (evidentno rastućih) razlika u zdravlju? Kako ojačati otpornost zajednice i iznaći inovativna rješenja? Koja je budućnost gradova - kako postići da naši gradovi postanu otporni (na potrese u okruženju), mudri, inovativni, sretni i održivi? Pod snažnim utjecajem nove Europske strategije Zdravlje za sve do 2020. godine (Health 2020) kao prioriteti šeste faze odabrane su teme: rani razvoj djece, starenje, duševno zdravlje, jačanje sustava zdravstva okrenutog ljudima i njihovim potrebama te jačanje otpornosti zajednica.

Konferencijom održanom u Belfastu početkom listopada 2018. zatvorena je šesta i otvorena sedma faza europskog projekta koja će trajati do 2023. godine. Središnji dokument nove faze je 2030 Agenda za održivi razvoj Ujedinjenih naroda (2030 UN Agenda for Sustainable Development).

Projekt Zdravi grad u europskoj je regiji pokazao vrijednost cjelovitog (holističkog) pristupa problemima kao što su siromaštvo, nasilje, društvena izolacija, substandardno stanovanje, nezadovoljene potrebe starijih i/ili mladih ljudi, beskućnici i migranti, nezdravo prostorno planiranje, zagađenost, odsutnost prakse aktivnog sudjelovanja te ukazao na potrebu za ozbiljnim rješavanjem problema nejednakosti i održivog razvoja. Projekt Zdravi grad uspješan je i popularan mehanizam za promicanje politika i programa zasnovanih na zdravlju za sve na lokalnom nivou kroz proces koji uključuje izričitu političku obvezu, institucionalne promjene i međuresorna partnerstva, inovativne akcije koje rješavaju sve aspekte zdravstvenih i životnih uvjeta te široko umrežavanje gradova preko cijele Europe i dalje. Stoga je i vizija nove faze da ćemo zdravo-gradskim pristupom, uključivanjem društva u cjelini i jačanjem sudjelovanja zajednice u potrazi za mirom i boljitkom, svojim primjerom doprinijeti i ljudima i planeti na kojoj živimo. Zdravi gradovi pokazuju da je moguće postići promjene na bolje, da je moguće uspješno adresirati društvene odrednice zdravlja i promovirati praksu dobrog rukovođenja za zdravlje i blagostanje. Inovativnost, dijeljenje znanja i zdravstvena diplomacija vrijednosti su koje njeguju upravo zdravi gradovi.

Središnje teme sedme faze europskog projekta Zdravi grad temelje se na šest tema odabranih tijekom sastanka gradonačelnika u Kopenhagenu u veljači 2018. godine (Copenhagen Consensus of Mayors: Healthier and Happier Cities for All): ulaganje u ljude koji nastanjuju naše gradove; stvaranje urbanog okruženja (mjesta) koja unapređuju zdravlje i blagostanje; veće sudjelovanje i partnerstvo za zdravlje i blagostanje; unapređenje boljitka zajednice te pristup zajedničkim dobrima i uslugama; promicanje mira i sigurnosti kroz društvenu uključenost (inkluziju); očuvanje planeta i sigurnosti kroz društvenu uključenost te, predvodeći osobnim primjerom, očuvanje planeta od degradacije kroz održivu potrošnju i proizvodnju.

Ljudi (People)

Zdravi grad u središte strategije razvoja stavlja ljude, dajući prioritet ulaganju u ljude i osiguravanju pristupa zajedničkim dobrima i uslugama - za sve. To uključuje: strateški pristup urbanom razvoju sa pozicije ulaganje u ljude i socijalni kapital zajednice, promicanje uključivanja (inkluzije), integracije i ne diskriminacije te izgradnju povjerenja i otpornosti zajednice primjenjujući zdravo-gradska etička i vrijednosna načela.

Sudjelovanje (Participation)

Zdravi gradovi, predvodeći vlastitim primjerom, osiguravaju sudjelovanje zajednice u odlučivanju o sadržajima koji utječu na to gdje i kako ljudi žive te na zajednička dobra i usluge. To uključuje: unapređenje urbanog prostora i usluga temeljem potreba i resursa zajednice, jačanje odgovornosti te rukovođenje za zdravlje i blagostanje, jačanje otpornosti populacije i podizanje mogućnosti utjecaja, tj. osjećaja kontrole nad osobnim zdravljem i blagostanjem.

Boljitak (Prosperity)

Zdravi gradovi teže unapređenju boljitka zajednice te jačanju njezinih resursa kroz odgovorno (na zdravo-gradskim vrijednostima temeljeno) rukovođenje zajedničkim dobrima i uslugama. To uključuje: progresivne mjere socijalnog napretka, ulaganje u cirkularnu ekonomiju i univerzalni minimum socijalne zaštite.

Planet (Planet)

Zdravi gradovi osiguravaju da je zdravlje i blagostanje kako ljudi tako i planete u središtu njihove unutarnje i vanjske politike. To uključuje: sveobuhvatni pristup zdravlju i blagostanju na gradskoj razini te usklađen i jednoznačan pristup zdravlju i blagostanju na različitim razinama rukovođenja kao i pojačanu gradsku diplomaciju za zdravlje.

Mjesto (Place)

Zdravi gradovi stvaraju fizički, socijalno i kulturalno pristupačno urbano okruženje koje facilitira stvaranje zdravlja i blagostanja. To uključuje: promjenu u pristupu - od pristupa temeljenog na potrebama  u pristup temeljen na resursima, ljudima okrenuto urbano planiranje i razvoj, postulate pravičnosti u zdravlju i održivosti ugrađene u urbano planiranje i razvoj, jačanje uključivanja (inkluzivnosti) u korištenju i rukovođenju javnim prostorima.

Mir (Peace)

Zdravi gradovi, predvodeći osobnim primjerom kroz akcije, politike i kroz sustav, promoviraju i čuvaju mir. To uključuje: institucije, sustav rukovođenja i arhitekturu koji promiču socijalnu pravdu i uključivanje; promicanje kulture inkluzije i pravičnosti te egalitarnog pristupa; formalno rukovođenje i društvene norme koje ne toleriraju korupciju, diskriminaciju i bilo koju vrstu nasilja.