Projekt Svjetske zdravstvene organizacije «Zdravi gradovi»

projektszoProjekt Europskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (EuWHO) "Zdravi grad" dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojem je cilj postaviti zdravlje pri samom vrhu dnevnog reda političkih čimbenika u europskim gradovima i promicati sveobuhvatne lokalne strategije za zdravlje i održivi razvoj zajednice zasnovane na principima strategije "Zdravlje za sve do 2020. godine (Health 2020)".
Projekt "Zdravi grad" afirmira holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se bolje zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu. Bitna je postavka ovog projekta spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i drugo. Upravo zbog takvog utjecaja, usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog sektora zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja označava terminom "intersektorsko ili međuresorno djelovanje" i cilj mu je, u konačnici, poboljšati urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju.

 

KAKO JE PROJEKT NASTAO I RAZVIJAO SE TIJEKOM DVADESETPET GODINA

szo

Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je projekt "Zdravi grad" 1987. godine s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica.
Dosad je dovršeno pet faza provedbe projekta. U prvoj fazi Europskog projekta "Zdravi grad" sudjelovalo je 35 gradova, uključujući i grad Zagreb. Težište prve faze (1987. - 1992.) bilo je ojačati učešće zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere promjeni, dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja. Očekivani produkt prve faze bio je - izgraditi i staviti u funkciju "infrastrukturu" za provođenje projekta Zdravi grad. Strateški ciljevi druge faze (1993. - 1998.) uključivali su ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške (alijanse za zdravlje) i izgradnju strateških veza s drugim sektorima i organizacijama koje utječu na razvoj gradova. Očekivani produkti druge faze bili su - stvaranje, usvajanje i provođenje ključnih dokumenata Zdravog grada: "Gradske slike zdravlja" i "Gradskog plana za zdravlje". Ti dokumenti su poslužili kao temelj za određivanje prioriteta, strateško planiranje i brigu za zdravlje. Treća faza projekta (1998. - 2003.) imala je za cilj strategiju dokumenata "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21. stoljeće" prevesti na "jezik" lokalne razine izradom i implementacijom "Gradskog plana za održivi razvoj zdravlja". U trećoj fazi Europskog projekta Zdravi grad sudjelovalo je pedesetak gradova, uključujući hrvatske gradove Rijeku i Zagreb. Četvrta faza projekta (2003. - 2008.) okupila je preko 90 europskih projektnih gradova oko četiri centralne teme: zdravo urbano planiranje, zdravo starenje, procjena učinka na zdravlje (HIA) i tjelesna aktivnost. Radi značajnih promjena u okruženju sredinom četvrte faze uvedeno je nekoliko novih podtema - zdravlje migranata, globalno zatopljenje, pripremanje za krizne situacije (javnozdravstveni incidenti, katastrofe i krizna stanja), kreativni gradovi (kako koristiti kreativnost, dopuštanje i poticanje u promicanju urbane kvalitete života) i socijalni marketing. Četvrta faza Europskog projekta zatvorena je Zagrebačkom konferencijom u listopadu 2008. godine usvajanjem deklaracije koja oblikuje vodeći izazov projekta u petoj fazi : "Zdravi grad prije svega treba biti grad za sve svoje stanovnike, inkluzivan, suportivan, socijalno osjetljiv i sposoban odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana". Tri centralne teme pete faze (2008. - 2013.) - razvoj okruženja koje omogućava brigu i podršku, zdravi život te zdravo urbano okruženje i dizajn nadsvođene su društvenim odrednicama zdravlja radi potrebe da se pravičnost ugradi u sve lokalne politike. Podučeni svjetskom gospodarskom krizom, svjesni dometa neoliberalne politike, u današnjem trenutku kada je (po riječima profesora Michaela Marmota u Izvještaju Globalne komisije za nejednakosti) "socijalna pravda postala pitanje života i smrti" svi se sektori društva sve više okreću zdravlju i blagostanju kao svojim temeljnim vrijednostima, a moto projekta Zdravi grad u petoj fazi glasi "Zdravlje i pravičnost u svim lokalnim politikama"! Konferencijom održanom u Ateni u listopadu 2014. godine zatvorena je peta i otvorena šesta faza (2014. - 2018.) europskog projekta. Tijekom Konferencije otvorena su neka od pitanja na koja projekt, u godinama koje slijede, treba odgovoriti: Koja je moć lokalne akcije? Kako to gradonačelnici mogu učiniti razliku? Kako u doba recesije i rezova očuvati postignutu razinu socijalnih prava najranjivijih skupina i raditi na smanjivanju (evidentno rastućih) razlika u zdravlju? Kako ojačati otpornost zajednice i iznaći inovativna rješenja? Koja je budućnost gradova - kako postići da naši gradovi postanu otporni (na potrese u okruženju), mudri, inovativni, sretni i održivi?

Projekt "Zdravi grad" u europskoj je regiji pokazao vrijednost cjelovitog (holističkog) pristupa problemima kao što su siromaštvo, nasilje, društvena izolacija, substandardno stanovanje, nezadovoljene potrebe starijih i/ili mladih ljudi, beskućnici i migranti, nezdravo prostorno planiranje, zagađenost, odsutnost prakse aktivnog sudjelovanja te ukazao na potrebu za ozbiljnim rješavanjem problema nejednakosti i održivog razvoja.

Projekt "Zdravi grad" uspješan je i popularan mehanizam za promicanje politika i programa zasnovanih na zdravlju za sve na lokalnom nivou kroz proces koji uključuje izričitu političku obvezu, institucionalne promjene i međuresorna partnerstva, inovativne akcije koje rješavaju sve aspekte zdravstvenih i životnih uvjeta te široko umrežavanje gradova preko cijele Europe i dalje.
U Europi danas postoji više od 90 projektnih gradova okupljenih oko provođenja šeste faze europskog projekta "Zdravi grad" Svjetske zdravstvene organizacije (među kojim su i predstavnici Hrvatske, Rijeka i Zagreb) i tridesetak nacionalnih mreža Zdravih gradova (Austrija, Belgija - Flamanska i Valonska, Bosna i Hercegovina, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Kazahstan, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Ruska federacija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska, Ukrajina i mreža Velike Britanije) s preko 1500 učlanjenih gradova.